Večeras po zalasku sunca počinje praznik Pesah koji traje osam dana, od 15. do 22. aprila i koji se u jevrejskoj tradiciji naziva još i Hag Haviv (praznik proleća), Hag Hamacot (praznik beskvasnih hlebova), kao i Z’man herutenu (vreme naše slobode).

Pesah svetkujemo u znak sećanja na izlazak Jevreja iz Egipta, na duhovno i fizičko oslobođenje Jevreja od egipatskog ropstva. Ovaj praznik takođe simbolizuje i obeležavanje početka sezone žetve u Izraelu i pada u proleće, 15. dana meseca Nisana.

Tokom praznika ne jede se hrana koja sadrži kvasac. Jede se beskvasni hleb – maces, kao spomen na neuskislo testo koje su jevrejske žene ponele sa sobom, u žurbi napuštajući Egipat i ispekle na suncu. Pesah istovremeno simbolizuje i ropstvo i slobodu, i seća na stradanje Jevreja.

Pre Pesaha običaj je temeljno očistiti kuću od svega kvasnog i pripremiti je za praznik, a sam praznik otpočinje svečanom Seder večerom koja sadrži 15 obaveznih delova (sve se odvija po utvrđenom redu, seder na hebrejskom znači red, otuda i potiče naziv Seder večera). Obred Sedera najbolje ilustruje snagu tradicije. Sećanja na prošlost stapaju se sa težnjama za boljim životom u budućnosti. Seder počinje pozivom siromašnima da dođu i podele sa domaćinima ono što on ima, a završava se sa „Lešana abaa be Jerušalajim“ (dogodine u Jerusalimu).
Za vreme Sedera čita se „Hagada šel Pesah“ (Priča o Pesahu). U njoj su opisani događaji vezani za istoriju dolaska jevrejskih plemena u Egipat, njihovo porobljavanje i oslobađanje pod vodstvom Mojsija. Cilj obreda je da se shvati poruka Egzodusa, o čudu spasenja koje je učinio Bog i prenese mlađim generacijama.
Hag Pesamh sameah vekašer!