Purim

Purim je simbol borbe za opstanak jevrejskog naroda. Slavi se 14. Adara (mart).Ime praznika Purim potiče od reči ”pur”, što znači kocka ili žreb. Naime, Haman, omiljeni savetnik persijskog kralja Ahašveroša, bacao je kocku da bi izabrao najpogodniji dan za sprovođenje plana o uništenju Jevreja.

Purim, kao i Hanuka je najvesiliji jevrejski praznik kada se ne primenjuje zabrana rada.

Obeležavanje Purima započinje dan ranije, postom Taʿanit Ester (Esterin post) 13. Adara (mart). U sinagogi se čita Svitak o Esteri, šalju se pokloni u hrani poznanicima i prijateljima, daruju se siromašni i oni kojima je to najviše potrebno, priređuje se svečani obrok povodom praznika.

Priča o Purimu opisana u Megilat Ester (Svitak o Esteri), zbila se za vreme vladavine kralja Ahašveroša (485–464 godine pre n.e.).

Priča počinje kada je Haman uz kraljevu saglasnost odredio datum pogubljenja Jevreja. Haman je bio uvređen time što mu se namesnik Mordehaj nije klanjao, pa je Haman kralju Jevreje predstavio kao pretnju. Ester, Ahašverošova kraljica koja je do tada krila svoje jevrejsko poreklo, rizikovala je svoj život došavši nepozvana na proslavu koju je Ahašveroš priredio. Kralju je priznala svoje poreklo i optužila Hamana za njegove namere da obesi njenog ujaka Mordehaja i uništi jevrejski narod, njen narod. Purim se još naziva i Esterin praznik.

Priča dobija sasvim drugi obrt i Jevreji dobijaju kraljevu dozvolu da se ravnopravno brane, te tako pobeđuju u bici sa svojim persijskim protivnicima.

Tokom godina nastali su mnogi običaji povezani sa proslavom Purima, među njima i pečenje trouglastih peciva pod nazivom hamantaschen („Hamanove uši“). Purimske predstave, koje su postale popularne tokom 17. veka, doprinose karnevalskoj atmosferi u kojoj posebno uživaju deca.

Za Purim se tradicionalno priređuju maskembali, izvode se komične predstave sa maskama (često na samu temu purimske istorijske priče) i slično. Usled opšteg veselog raspoloženja u Purimu uživaju kako deca, tako i odrasli. Festivalska proslava Purima ustanovljena je u II. veku n.e.