U četvrtak 10. decembra počinje praznik Hanuka, praznik svetlosti, praznik čuda i slavi se osam dana.

HANUKA – HEROJI I ČUDA

Praznik Hanuka počinje 25. kisleva i traje osam dana. Ime praznika se koreni u izrazu הכ–ונח, i znaci posvetite 25. (na ivritu הכ je 25) kislev jer tog dana su Jevreji završili rat sa svojim neprijateljima. Drugi naziv za praznik je םירואה גח, praznik svetlosti, nazvan tako zbog svećica koje palimo svake od osam večeri Hanuke.

Hanuka predstavlja čin vrhunskog herojstva male grupe Jevreja koji su ustali protiv ogromnog grčkog carstva koje je tada upravljalo Izraelom. Grci su hteli da unište duh jevrejskog naroda, što ih je navelo da nametnu duhovne i verske zabrane Jevrejima: zabranu čuvanja Šabata, zabranu berit mila tj. obrezivanja, zabranu učenja Tore, i mnoge druge zabrane. Razlog ovome je bio da se unište jevrejski identitet i tradicija. Stoga pobeda koju su Makabejci izvojevali nije bila samo vojne prirode, nego prvenstveno duhovna pobeda. Pobeda Jude Makabejca omogućila je Jevrejima da ponovo uđu u Bet Hamikdaš, Hram u Jerusalimu, da ga očiste, posvete i ponovo uspostave službu Božju, kao i da ponovo ispunjavaju Božje zapovesti. Jevrejska pobeda u ratu protiv Grka protivi se svakoj vojnoj logici i principu. Jevreji su bili tek nekolicina naspram mnoštva, slabi naspram snažnih. Ova pobeda je ostavila traga i na drugim kulturama tog vremena, proslavila je ime Hašema, kao i jevrejski narod, kao što to kažemo u molitvi na Hanuku: „Sebi si učinio Ime veliko i Sveto.“

Istorijska pozadina

Godine 333. pre nove ere, Aleksandar Veliki pokorio je Izrael čime je počela vladavina Grka nad Jevrejima. Za vreme svoje vladavine Aleksandar je dopustio Jevrejima da ispovedaju svoju veru i ispunjavaju Božje micvot. Nakon njegove smrti, razni carevi su vladali Izraelom u različitim periodima. Godine 175. pre nove ere, Antioh IV je došao na vlast. Njegov cilj je bio da proširi grčku kulturu širom carstva. Da bi to ostvario on je sproveo verske zabrane protiv Jevreja. Zabranio je čuvanje Šabata, učenje Tore i berit mila, obrezivanje. U isto vreme, on je podigao žrtvenik grčkom božanstvu u Bet Hamikdašu i prisilio Jevreje da prinose žrtve na tom oltaru. Jevreji u Izraelu su se podelili u dve grupe. Dok su neki prihvatili grčku kulturu i običaje, drugi su ostali verni i posvećeni Tori i zapovestima. Godine 167. pre nove ere buknuo je ustanak protiv Grka u gradu Modiin. Na čelu ustanka bio je Matatjau sa svojih pet sinova, Johananom, Šimonom, Judom, Jonatanom i Elazarom. Njihov ratni poklič bio je „ko je poput Tebe, Hašem, među bogovima?“ Godine 165. pre nove ere Juda i njegove čete porazile su armiju Antioha IV i Grke i oslobodile Jerusalim.

Dana 25. kisleva, Juda i njegovi ljudi ušli su u Bet Hamikdaš, očistili ga i pronašli jedan ćup ulja kojim su upalili svetlost menore. Ulje iz ovog ćupa je bilo dovoljno da svetlost menore gori samo jedan dan, ali čudo se desilo i ulje je trajalo osam dana.

HANUKA SVEĆICE

Zašto palimo sveće na Hanuku?
Da bismo pokazali i obnarodovali čudo.
Gde palimo sveće?
Na ulazu u kuću koji se nalazi na ulici, ili na prozoru koji gleda na ulicu, na bilo kom mestu koje prolaznik s ulice može da opazi gde gore upaljene sveće, kako bi se ispunila obaveza objavljivanja čuda.
Kako palimo sveće?
Prve večeri palimo jednu sveću, druge večeri dve, i tako redom do osme večeri kada palimo svih osam sveća. Paljenje počinjemo s desne strane hanukije i svake večeri dodajemo po jednu sveću. Prvo palimo novu sveću a za njom druge sveće s leva na desno. Sveće palimo s posebnom svećom koja se zove šamaš (poslužitelj), čiji naziv potice od toga što se „služimo“ njom da bismo upalili ostale sveće.
Običaji

Hanuka je radostan praznik. Običaj je da se tada sprema hrana pržena u ulju (ulje je na svojevrstan način jedan od glavnih elemenata istorijske priče o Hanuki) kao što su krofne sufganijot i latkes (slično uštipcima,pravi se od krompira u ulju), a deca dobijaju manju količinu novca koju mogu da utroše na svoja zadovoljstva. Popularna je i igra sa kockastom čigrom, koja se zove dreidel ili sevivon, a koju deca posebno vole. Sevinon ima četiri stranice na kojima su ispisana hebrejska slova nun, gimel, hei i šin, kao skraćenice od „nes gadol haja šam“ („veliko čudo se desilo tamo“). (נס גדול היה שם)