RTS u Dnevniku 2, u nedlju 3. juna emituje: Jevrejska zajednica u procesu restitucije, kako do oduzete imovine? Iako jevrejska zajednica u Srbiji oduzetu imovinu može da potražuje po zakonima o opštoj i crkvenoj restituciji, najveći deo imovine ostao je van tih propisa. Naime, većina stradalih porodica ostala je bez naslednika i zato se zahtevi za vredne objekte i zemljište podnose po Zakonu o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama Holokausta. Novi vlasnici su jevrejske opštine. Istoriju restorana "Kalenić" gosti ispisuju već osam decenija. Manje poznata je istorija jevrejske porodice Sabo, u čijem je vlasništvu bila zgrada u kojoj se lokal nalazi. Proces vraćanja imovine oduzete za vreme i posle nemačke okupacije, naslednici nisu doživeli. Zbog toga je pripala Jevrejskoj opštini, ali ne cela. Stanovi u kojima su ljudi živeli su otkupljeni, privatizovani, tako da možemo da vratimo samo one objekte ili lokale koji se nalaze u državnom vlasništvu. Mi ćemo insistirati da 'Kalenić' kao kafana ostane bez obzira na zakupca koji bude bio", kaže predsednik Jevrejske opštine Beograd Danilo Medić. Među jevrejskim objektima koji se vraćaju je i jedan na Studentskom trgu. Većinu imovine država je oduzela neposredno po završetku Drugog svetskog rata, međutim, zgrada na Studentskom trgu nacionalizovana je tek 1978. godine, iako je Komisija za nacionalizaciju sedela u zgradi pored, gde se nalazi današnja Kinoteka. Četiri decenije kasnije vraća se starim vlasnicima, ali dobija i nove. Deliće je potomci nekadašnjih vlasnika i beogradska Jevrejska opština. "Specifičnost ovog slučaja je, u stvari, da će imovina koja je vraćena Jevrejskoj opštini Beograd, ako se pojave bivši vlasnici koji nisu imali saznanja, koji žive u inostranstvu, a to je realno, morati da se prenese na bivšeg vlasnika ukoliko dokaže da je zaista potomak lica kojima je imovina oduzeta", objašnjava Mile Antić iz Mreže za restituciju. Otuda i obaveza da se napravi jedinstvena evidencija vraćene imovine, a predviđa je Zakon o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama Holokausta. Istim zakonom, za Savez jevrejskih opština država će izdvajati 950.000 evra godišnje narednih četvrt veka. Taj novac je, međutim, godinu i po trošen bez kontrole. "Nama je to sada prvi korak, korak Odbora za nadzor kojem predsedavam, koji je konstituisan pre manje od mesec dana. Ono što je predviđeno zakonom to je da nezavisni spoljni revizor prođe taj izvešaj za 2017, tako da ćemo tek nakon toga moći da kažemo da li je bilo nekih primedbi", kaže predsednik Odbora za nadzor Haris Dajč. Jevrejska zajednica predala je 430 zahteva za povraćaj imovine na teritoriji cele Srbije. Od 196 zahteva u Beogradu, vraćena su tek 54 objekta. http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/drustvo/3157398/jevrejska-