Sinoć je na Starom sajmištu u nekadašnjem Spasićevom paviljonu, Svečanom akademijom obeležen Dan sećanja na žrtve Holokausta u Beogradu-10. maj. Prisutnima su se kao domaćini Akedmije obratili Danilo Medić, predsednik Jevrejske opštine Beograd i Goran Vesić, gradski menadžer. Akademiji su prisustvovali ambasadorka Izraela u Srbiji NJ.E. Alona Fišer Kam, rabin Isak Asiel, savetnik predsednika Vlade Srbije za regionalnu saradnju i odnose s verskim zajednicama Vladimir Božović, predstavnici Ministarstva kulture i informisanja, Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, predstavnici ambasada Nemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Ruske Federacije, Kanade i Francuske, predstavnici Romske nacionalne manjine, verskih zajednica, Gradskog odbora Subnora, članovi Jevrejske opštine, preživeli Holkausta i potomci nastradalih,  predstavnici obrazovnih i ustanova kulture. Predsednik Jevrejske opštine Danilo Medić je istakao pitanje ličnih odgovornsti svih ljudi koji su učestvovali u strašnom zločinu počinjenom nad Jevrejima na teritoriji Beograda i Srbije, tokom Drugog svetskog rata. On je naveo da je neko morao da napravi kamion i dušegupke i da je neko morao i da pusti gas kojim su Jevreji stradali tako što su ugušeni u tim kamionima i da su svi oni znali šta rade, što dovodi do pitanja lične odgovornosti svih tih ljudi. Danilo Medić je istakao da sa druge strane postoje primeri Beograđana koji su spašavali svoje komšije Jevreje i naveo primer direktora Beogradske gimnazije, koji je rizikovao svoj život  koji je na kraju i izgubio, koji je spasio jevrejske đake iz njegove škole izdajući im lažna dokumenta sa italijanskim imenima. On je kazao da je i tada i sada svako mogao da odluči šta je njegova odgovornost u društvu i dodao da je njegovu porodicu spasila beogradska nemačka porodica Vagner. Danilo Medić je istakao da je odgovornost svih nas da ne zaboravimo zlo da se ne bi ponovilo. Goran Vesić, menadžer grada Beograda, je podsetio da je još prethodni saziv Skupštine grada, kao svoju prvu odluku 2014. godine doneo da 10. maj bude proglašen Danom sećanja na žrtve Holokausta u Beogradu i da je veoma ponosan što je to bila njihova prva odluka, jer su tako pokazali da žele da se trajno sećaju komšija Jevreja koji su stradali proganjani od nacista i obeleženi kao narod koji treba da nestane. On je istakao da se već četiri godine obeležava 10. maj jer su tada, 1942. godine, nacistički okupatori proglasili Beograd gradom bez Jevreja. Vesić je podsetio da je pre četiri godine jedna od prvih njegovih poseta bila obilazak sinagoge i naglasio da je jevrejska zajednica tada bila u veoma teškoj situaciji. On je kazao da danas jevrejska zajednica ima ugovor sa državom koja aktivno pomaže, imovina se vraća i jevrejska zajednica ponovo postaje deo beogradskog društva, dodaje da su Jevreji posle Drugog svetskog rata bili skoro nevidljivi, i da treba podsetiti da su pre toga stotinama godina bili važan deo društva, kulture i istorije Beograda i Srbije i da je vreme da zajednica ponovo zauzme mesto koje joj pripada. Vesić je kazao da će Grad Beograd baš kao i Republika Srbija aktivno pomagati programe Jevrejskog kulturnog centra i tako sačuvati sećanje, ali i biti okrenuti budućnosti. On je naglasio da će Ministarstvo za rad, socijalna i boračka pitanja podneti Predlog zakona o Starom sajmištu, na kome se godinama unazad zajednički radilo. Vesić je podsetio i da je tokom boravka u Jerusalimu razgovarao o saradnji Jad Vašema i budućeg memorijalnog centra, kada je dogovoreno da Centralna kula bude i obrazovni centar za buduće generacije, gde će se učiti o svim užasima Holokausta kako  se ne bi događali pokušaji revizije koji postoje u savremenom društvu.  On je kazao da veruje da će se u narednom periodu završiti memorijalni centar i da će se time Beograd konačno odužiti svojim sugrađanima koji su stradali samo zato što su Jevreji, ali i onima koji su posle 10. maja stradali zato što su Srbi, Romi ili antifašisti. On je rekao da zato, na ovom tužnom mestu treba gledati u budućnost jer ona ima smisla samo ako budemo našli način da ispravimo greške iz prošlosti , podsetivši da je Grad Beograd pre nekoliko dana potpisao ugovor kojim je omogućeno proširenje Jevrejskog groblja, ali i da ono kao kulturno-istorijski spomenik bude zaštićeno i uređeno. U umetničkom delu Svečane akademija nastupali su dramski umetnici Nada Blam i Mladen Andrejević, Srpsko-jevrejsko pevačko društvo hor Braća Baruh na čelu sa dirigentom Stefanom Zekićem, solistkinja Ivoa Lazović zatim Sandra Belić, violončelo i Ljiljana Vukelja, klavir. Svečana akademija omogućena je sredstvima ostvarnim po Zakonu o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama Holokausta koje nemaju živih zakonskih naslednika.