Danas je kod Spomenika žrtvama genocida na Starom sajmištu, održana komemoracija povodom Dana sećanja na žrtve Holokausta u Beogradu – 10 maj. Stevan Lanji je govorio Kadiš. Vence su položili predsednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević i zamenik gradonačelnika Goran Vesić,  predsednik i potpredsednik Jevrejske opštine Beograd Danilo Medić i Jakov Alba, ambasadorka Izraela u Srbiji Nj.E. Alona Fišer Kam i predsednik Gradskog odbora SUBNOR Bora Ercegovac. Komemoraciji su prisustvovali predstavnici grada Beograda, članovi Jevrejske opštine Beograd, predstavnici SUBNOR-a i Ambasada Izraela u Srbiji. photo by Predrag Mitić Na teritoriji Beograda stradalo je preko 11000 Jevreja, Beograđana, Jevreja iz Banata, centralne i južne Srbije i jevrejskih izbeglica iz Austrije i Čehoslovačke. Jevreji muškarci zatvarani su u logorima Topovske šupe i Banjica i tamo su svi streljani do decembra 1941. Početkom decembra 1941. otvoren je logor Sajmište, gde je zatvoreno preko 6000 žena i dece. Svi su ubijeni do 10. maja 1942., kada je u kamionu dušegupki stradala poslednja grupa jevrejskih žena i dece iz logora, posle čega su nacistički okupatori Srbije objavili da u Beogradu više nema Jevreja. Najviše je stradalo beogradskih i banatskih Jevreja - blizu 93% od ukupne lokalne jevrejske populacije. Strahote stradanja Jevreja u Beogradu svrstavaju se u najstrašnija stradanja tokom Drugog svetskog rata i obeležena su jednim strašnim specifikumom a to je da je skoro cela jevrejska zajednica Beograda nestala u samom gradu i njegovoj okolini. Polaganje venca omogućeno je zahvaljujući sredstvima ostvarenim po Zakonu o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama Holokausta koje nemaju živih zakonskih naslednika.